Jeste li se ikad zapitali koji su to elementi koje bi svaka web stranica trebala imati? Svi uvijek pričaju o web dizajnu, čiji je zapravo zadatak sve te elemente dobro i funkcionalno posložiti u jednu cjelinu kako bi web stranica bila bolja, preglednija, funkcionalnija i jednostavna za korištenje. U ovom ćete članku saznati kojih to 10 elemenata mora imati web i što trebate pripaziti kod svakog od njih.

Kako bi vaše web stranice bile informativne, moderne, funkcionalne i korisne vašim korisnicima, kupcima, poslovnim partnerima potrebno je da, osim implementiranih web dizajn trendova, imaju ove osnovne elemente:

1. Logotip
2. Navigacija
3. Tražilica
4. Naslovi i podnaslovi
5. Tekst
6. Slike i video
7. Forme
8. CTA i linkovi
9. Podnožje
10. Prostor

LOGOTIP

Najčešća pozicija logotipa je gornji lijevi kut na web stranici. Na njemu treba staviti link na naslovnicu. Na žalost, ima još puno onih koji nemaju postavljen link na logotip, pa čak i onih koji nemaju logotip.

Logotip i vaš vizualni standard je “početna točka“ od koje se kreće prilikom izrade web stranica. Boje logotipa trebaju biti u skladu s bojama na web stranici.

NAVIGACIJA

Možda i najbitniji element web stranice, uz CTA tj. linkove. Ako vam navigacija nije dobra, odnosno zbunjuje korisnika, onda je velika vjerojatnost da će vrlo brzo napustiti web stranicu.

Kod navigacije je bitno da logotip bude link na naslovnicu. Nema potreba za linkom tipa: “Naslovnica”, “Početna” ili “Home page” jer većina korisnika zna da klik na logotip vodi na početnu web stranicu.

Ona treba odgovoriti na pitanja: Gdje sam?, Gdje sam bio?, Kamo mogu dalje?. U navigaciji treba koristiti jednostavan i prihvatljiv rječnik kako bi svatko mogao vrlo lako zaključiti što ga očekuje iza određenog linka.

Osim toga, O nama nemojte stavljati na prvo mjesto. Zašto? Pa zato što ljudi na web stranice prvenstveno dolaze po informacije o vašim proizvodima i uslugama, a ne da saznaju koje ste godine osnovali tvrtku, te koja je vaša misija i vizija. Naravno, ne kažem da te informacije ne treba staviti na web, ali nemojte to nuditi prvo.

Prvo im treba ponuditi linkove na proizvode/usluge, na blog ili novosti, savjete i slične informacije kojima dajete dodatne informacije o svojim proizvodima tj. uslugama.

Navigacija može biti primarna i sekundarna. Nemojte pokušavati u primarnu navigaciju “natrpati” baš sve. Ono bitno izdvojite i stavite u primarnu navigaciju, a manje bitne stvari dolaze u sekundarnu.

TRAŽILICA

Naravno da svatko na webu očekuje da se tražilica nalazi u desnom gornjem kutu. Upisivanjem ključnih riječi u tražilicu, dobit ćete kao rezultat popis stranica gdje se one spominju unutar weba. Ja osobno, slabo koristim takve tražilici, ali smatram da su one bitne jer omogućuju korisnicima da lakše pronađu tražene podatke.

Hoćete li imati tražilicu na web stranicama ili ne, ponekad ovisi i o vrsti same web stranice. Primjerice, ako ste mali obrtnik koji na web stranicama imate predstavljene svoje proizvode ili usluge, s vrlo jednostavnom i jasnom navigacijom (Usluge, Reference, Novosti, O nama, Kontakt) onda vjerojatno i nemate potrebe za tražilicom. S druge strane, ako se radi o korporativnim web stranicama koje mogu biti izuzetno kompleksne i složene, onda ćete imati tražilicu na webu.

Ova tri prethodna elementa (logotip, navigacija i tražilica) zapravo čine zaglavlje koje nisam izdvojio kao poseban element.

NASLOVI I PODNASLOVI

Naslovi i podnaslovi bitni su za SEO (Search Engine Optimization) tj. jedan su od faktora koje Google gleda prilikom pretraživanja i rangiranja rezultata pretrage.

Naslovi trebaju sadržavati ključne riječi koje su bitne za vašu djelatnost. Ukoliko koristite neki od “open source” CMS sustava kao što je recimo WordPress, onda ste donekle bez brige jer će takvi sustavi sami glavne naslove staviti u H1 tag, dok možete to i samo kontrolirati. Podnaslovi će biti u H2 tagu, pa H3,…

Naslovi i podnaslovi trebaju biti većeg fonta kako bi bilo dobro čitljivi i uočljivi. 

TEKST

Neizbježni element svake web stranice je tekst koji će opisivati vaše proizvode ili usluge, vašu tvrtku, davati dodatne informacije korisnicima u obliku vijesti, najava, blog članaka.

Molim vas, tekst shvatite vrlo ozbiljno i ako niste spretni u pisanju dajte nekome da vam napiše kvalitetan tekst za web. Tekst na webu ne bi trebao biti kopiran tekst iz vaše brošure jer web stranica nije online brošura.

Definiranje fonta (veličina, boja) ima značajnu ulogu u tome kakvo će biti korisničko iskustvo vaših web stranica. Hoće li se korisnici osjećati ugodno i hoće li tekst na webu moći čitati bez dodatnog naprezanja? Nemojte koristiti više od 2-3 različita fonta.

Tekst na webu treba podijeljen u smislene odlomke i cjeline koje će imati svoj podnaslov. Pojedine odlomke ili cjeline treba odvojiti koristeći takozvani “white space“.

Dijelove teksta tj. ključne riječi treba linkati na druge “landing” stranice pojedinih proizvoda ili usluga.

SLIKE I VIDEO

Uvijek je dobro koristiti vlastite slike, ilustracije, ikone, infografike i sve ostale grafičke elemente na webu kao i vlastiti video. Bez grafičkih elemenata web stranica ne bi bila potpuna, bila bi siromašna.

S njima se stvara interaktivnost, one trebaju zajedno s tekstom ispričati priču vašim posjetiteljima na web stranici. Koristite ih pametno, nemojte pretjerati s njima.

Interaktivnost možete postići i upotrebom animiranog GIF-a. Animirani GIF pojavio se 1987. godine i doživio je procvat u drugoj polovici 90-tih godina kada se upotrebljavao na web stranicama kao jedan od elemenata s kojim se je postizala animacija. Onda je pao u zaborav, dobrih 15 godina, da bi danas opet bio pravi hit. I sam Facebook je u svibnju 2015. godine podržao ovaj format slika i od tada njegova upotreba značajno raste.

Što se tiče video materijala, moj savjet je da isključite “auto play“ opciju jer ćete s time samo povećati mogućnost da netko napusti vaš web. Ako netko hoće pogledati video, budite bez brige, kliknuti će na “play”.

Velike slike i video u pozadini danas se dosta koriste u dizajnu web stranica.

FORME

Kontakt forme su bitne jer omogućuju komunikaciju između vas i posjetitelja web stranice. One se najčešće koriste za slanje upita i kod prijave na newsletter. Kod njih je bitno da nemaju previše polja koja korisnik mora popuniti jer to odbija korisnike. Budite umjereni u količini informacija koje tražite od njih.

Kako bi korisnik što lakše i brže popunio neku kontakt formu, ponudite mu već unaprijed predefinirana polja iz kojih će moći izabrati informaciju koju bi inače trebao upisati.

CTA (CALL-TO-ACTION) I LINKOVI

Predstavljaju jedan od najvažnijih elemenata koje vaš web mora imati. Oni pozivaju korisnika na akciju – na klik koji će ga odvesti na neku drugu podstranicu, na web stranicu pojedinog proizvoda ili usluge, na kontakt formu, itd.

Najčešće se koriste riječi kao što su: više, opširnije, pročitaj više, saznaj više, naruči, kupi, pošalji, traži, provjeri.

Kod njih je osim samog teksta kojeg ćete koristiti u njima, izuzetno bitna i boja. Psihologija boja je vrlo bitna! Boje možete izabrati na način da koristite analogne ili komplementarne boje iz “color wheela” koje se slažu s bojama vašeg vizualnog identiteta (logotipa).

Na ključne riječi u tekstu treba postaviti linkove koji će posjetitelja web stranice voditi upravo tamo gdje on to, na osnovu linka, i očekuje. 

PODNOŽJE

Prije je podnožje bilo totalno zanemaren element web stranica. U njemu smo mogli samo pronaći informacije kada je web napravljen, tko ga je napravio i čije je vlasništvo. Naravno, te informacije se i danas najčešće tu nalaze, ali one su samo manji dio toga.

Danas podnožje ima drugi smisao. Osim bitnih informacija o tvrtki (naziv, OIB, adresa, telefon,…) tu ćete pronaći i navigaciju. Zašto? Pa da korisnici prilikom kretanja po vašoj web stranici prema dolje, ne moraju opet okretati kotačić na mišu kada su na dnu web stranice, nego jednostavno mogu kliknuti na neki od linkova u podnožju.

Osim toga tu se stavljaju i linkovi na uvjete korištenja vaših web stranica, proizvoda ili usluga, zaštitu privatnosti, linkovi na društvene mreže, impressum.

PROSTOR

Kada pišem o prostoru, onda mislim generalno, na prazan prostor na web stranicama, okolo teksta, okolo slika, video, CTA linkova i ostalih elemenata web stranica. Da, svaki dio weba mora imati mjesta, dajte mu da “diše”.

Kada vidim sabijene odlomke teksta, bez nekog normalnog razmaka koji tekst čini ugodnim za čitanje, odlazim s weba i ne želim naprezati oči kako bi pročitao tekst. Isto je i sa slikama, kada su “zalijepljene” za tekst ili obratno (zavisi kako gledate).

Svaki element kojeg imate na web stranici treba imati svoj “prostor”, da se vidi, da bude primijećen, da dođe do izražaju u cijeloj priči.

Jeste li mobile friendly?

Sve ove osnovne elemente web stranice treba dobro posložiti, tj. napraviti kvalitetnu arhitekturu informacija i primijeniti responzivni dizajn kako bi web stranica bila prilagođena za prikaz na mobilnim uređajima.

Danas, u vrijeme digitalne transformacije jednostavno morate biti online i morate biti ”mobile friendly“. Jeste li?

U današnje vrijeme, email „inbox“ većine ljudi je izložen velikom broju email poruka koje svakodnevno stižu u njega. Ponekad je teško sve te poruke otvoriti, a još teže pročitati pa onda ja, vjerojatno kao i vi, neke od njih brišem, a da ih i ne otvorim. Generalno sve te email poruke mogli bi podijeliti u 3 osnovne kategorije: poslovne, privatne i newslettere. Nije li tako? Pa mislim da većina nas, kada je riječ o poslovnoj email adresi, prima poruke koje je upravo moguće ubaciti u jednu od ovih kategorija.

Inspiriran člankom koji sam pročitao, a koji upravo govori o “otvaranju emaila” – 9 Questions People Ask Before Opening an Email, odlučio sam nešto napisati o tome.

Zapamtite, ljudi potroše oko 2 sekunde prilikom donošenja odluke hoće li email poruku otvoriti i barem započeti čitati, ili će je ignorirati (preskočiti) ili će je obrisati. Najgora situacija za vas, u slučaju da ste vi pošiljatelj, je ta ako je primatelj obriše. Više sreće imate ako je samo preskoči, pa će je možda kasnije prilikom pregledavanja „inboxa“ ipak otvoriti i pročitati. Odluku o otvaranju ili ignoriranju emaila donosimo na temelju ova 3 elementa:

• Ime pošiljatelja (From name/address)
• Naslov email poruke (Subject line)
• Datum i vrijeme

Osim ova 3 osnovna elementa, tu se još može dodati i pozdrav tj. oslovljavanje vas kao primatelja te neki uvod koji, osim samog naslova, govori o tome što nas u emailu očekuje.

Poslovne i privatne poruke ćete gotovo sigurno uvijek otvarati, osim u slučajevima kada na osnovu imena pošiljatelja i/ili naslova odlučite neku preskočiti ili obrisati jer unaprijed znate ili vidite o čemu se radi. No, u te poslovne poruke spadaju i one kada se prvi puta obraćate osobi ili tvrtki s kojima niste do sada bili u poslovnom odnosu. Najčešće su to „pisma namjere“ ili „prijedlozi poslovne suradnje“.

S druge strane, neke email poruke ćete možda i bez čitanja njihovog sadržaja, samo na osnovu naslova proslijediti nekome od vaših kolegica ili kolega, a isto tako ćete po tome principu i sami primiti neke email poruke.

Ime pošiljatelja

Sakrivati ime pošiljaelja nije dobro i takvi će emailovi najčešće završiti u “smeću”. Dajte primatelju jasno do znanja tko email šalje. Mnogi s kojima sam komunicirao imaju ime i prezime napisano malih početnim slovom. Hej, pa dajte ?! Propustili ste sat nastave u osnovnoj školi gdje se uči da se imena i prezimena pišu velikim početnim slovom.

Drugo, nemojte stavljati samo ime ili samo prezime. Upišite ime i prezime, da se lijepo i jasno vidi tko email šalje. Sve ostalo nema smisla, recimo staviti samo inicijale, ili neke cool, fora, sexy nazive u From polje. Ako to i radite, vrlo vjerojatno vaše email poruke otvaraju samo vaši prijatelji i dobri znanci.

Naslov email poruke

Kod pisanja naslova email poruke, neka vam osnovna misao vodilja bude da u naslovu ne pišete o prodaji onog što je u samom emailu, već ukratko opišete sadržaj poruke. Jasno je kao dan, da će naslovi privatnih email poruku biti sasvim drugačiji, ležerniji, opušteniji, pa čak i zabavniji jer takve poruke primaju vama drage osobe.

Kod poslovnim email poruka, vrlo je bitno da kroz naslov privučete pažnju osobe koja email prima. Nemojte pisati preduge naslove jer pri tome će vam, s obzirom na uređaj i email klijent, dio naslova zasigurno biti „odrezan“. Preporuka je da naslov ima između 50 i 70 znakova.

U naslovu nemojte koristiti „spammy“ riječi kao što su: BESPLATNO, KLIKNI SADA, KUPI, CASINO, OTVORI ODMAH. Najosjetljiviji na SPAM je upravo naslov email poruke. Ne koristite velika slova u naslovu, previše znakova interpunkcije, previše boja jer su to isto „okidači“ za spam filtere.

Osim toga, prilikom pisanja naslova morate paziti i na platformu na kojoj vaš primatelj prima email. Radi li se o desktop računalu, tabletu, pametnom telefonu? Koji email klijent koristi: Outlook, Gmail, iPhone? Preporučuje da malo više o tome pročitate u članku: How to determine the best length for your email subject lines.

Datum i vrijeme

Normalno je da pregledavajući email poruke idete od onih „starijih“, znači koje ste prve primili, a niste ih otvorili pa prema onim zadnje primljenim. Prilikom toga skrolanja, odvija se taj proces odluke unutar te 2 sekunde u kojima odlučujemo otvaramo li email ili ne.

Sam datum i vrijeme možda i nemaju toliko utjecaj na otvaranje, ali u pojedinim slučajevima može odigrati ključnu ulogu. Recimo da ste primili email od poslovnog partnera s kojim već duže vrijeme komunicirate, ali ste primijetili da je email poslan u jučer navečer u 22:42. Možda vas baš to vrijeme slanja prvo privuče da otvorite email jer ako ga je slao tako kasno pa „mora da je nešto jako važno i bitno“.

Preporuka je email slati na početku ili na kraju radnog vremena jer u sredini radnog dana je najviše gužve, sastanaka i operativnog posla. Uostalom, ne radite li i vi tako. Ujutro, kada upalite računalo idete pogledati pristigle email poruke. Isto radimo i pred kraj radnog vremena. E sad… u tu skupinu zasigurno ne spadaju svi oni koji se bave nekih online „businessom“ jer oni su na raspolaganju non-stop. Jednostavno, gledamo i provjeravamo email cijeli dan.

Oslovljavanje i uvodni tekst

U nekim email klijentima se osim naslova vidi i prvi dio teksta email poruke. Taj dio najčešće sadrži oslovljavanje vas koji ste email primili, na primjer:

• „Poštovani g. Horvat,“
• “Draga Nikolina,“
• „Ivane,“
• …

Uvodni dio teksta je također bitan jer u njemu bi trebala biti srž email poruke – tema. Povežite u uvodu prethodnu komunikaciju s tom osobom, ili ako je tek prvi kontakt onda jasno opišite o čemu se u emailu radi.

Kultura korištenja emaila

Svi misle da znaju poslati email. Svi misle da je to tako, nešto jednostavno, svakodnevno. Hmmm… Ne bi rekao da je tako jer za napisati dobar email treba ipak nekog znanja i iskustva. Da ne spominjem one s početka ovoga članka koji svoje ime i prezime napišu malim početnim slovima. Ili one koji u polje Prima (To) zalijepe 38 email adresa pa pošalju email. Ili one koji su malo „napredniji“, pa u Prima stave email samo jednog primatelja, a u CC onda zalijepe dodatnih 37. 😉

Kako napisati dobar email? Pa evo nekoliko linkova, možda kome i pomogne:

• How to Write Clear and Professional Emails
• How to Write Business Emails
• Writing Effective Emails

I za kraj, evo i jedan video: How to write professional emails.